Ukungenwa eSewula Afrikha: Isiko, isibopho somndeni, nemibuzo yamalungelo
Ukungenwa lisiko elaziwa eSewula ye-Afrikha, begodu lihlobene nomqondo wokuthi umtjhado awubophi abantu ababili kwaphela, kodwana ubopha imindeni emibili neenhlobo zayo.
Ngalokhu, ubungani bomtjhado buzwisiswa njengebandla lomphakathi eliragela phambili ngitjho nangesikhathi sokufa komkhwenyana.
Ngokomkhuba lo, umfelokazi angangenwa yindoda eseduze nomndeni womufi, kanengi umfowabo womufi namkha isihlobo esiduna.
Umgomo uba kulondoloza ikhaya, ukuqinisa ihlathululo lomndeni, nokuqinisekisa ukuthi abantwana nomfelokazi abasaleli ngaphandle kokusekelwa ngemva kokulahlekelwa.
Nanyana kunjalo, ukungenwa akuqalwa ngendlela eyodwa namhlanjesi.
Abanye bakubona njengendlela yokuvikela umfelokazi nokugqina ubunye bomndeni, kanti abanye bakubona njengento engagandelela ilungelo lokuzikhethela lomfazi, khulukhulu nangeenkathi lapho imvumo yomuntu siqu ithathwa njengelungelo elikhulu.
ESewula Afrikha, iinkulumo zomthetho namalungelo wobuntu enze bona amasiko afana nokuthwala (abducted marriages) kanye nokungenwa (widow inheritance) aqalwe kabutjha ngaphasi komthetho wanamhlanje.
Ngakho-ke, ukungenwa kuhlala kuyindaba ebuthakathaka nephasi komqabango omkhulu: indlela yokuhlonipha amasiko ngasikhathi sinye nokuvikela isithunzi, imvumo, namalungelo wabafazi.
Ukulinganisela lokhu kufuna ukuhlakanipha, ukuhloniphana, nokuhlathululwa komthetho oqinisekisa ubulungiswa kubo boke.

